kud.strmec@gmail.com

Proslava Dana grada Svete Nedelje započela je 16. lipnja svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje u vijećnici u Svetoj Nedelji. Sijednici su prisustvovali čelnici grada Svete Nedelje, Zagrebačke županije, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Karlo Gjurašić i državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec. Proslava se nastavila u petak 17. lipnja na trgu A. Starčevića u Svetoj Nedelji. Drugi dan proslave okupio je najmlađe stanovnike Svete Nedelje. Naime održana je dječja predstava Cvjetak sedmolistak i 9. Dječji glazbeni festival Radost u pjesmi.

Radost u pjesmi okupio je pjevače, plesne skupine i dječje zborove iz cijele Hrvatske. Nastupio je i dječji zbor KUD-a ˝Strmec˝ Strmečki mališani. Strmečka djeca pod vodstvom Ivane Petravić zatvorila su festival pjesmama Cvrčak i žabe i Pjesma majci. Pjesmu majci, čiji je autor Miroslav Hriberski, izvela je solistica Gabrijela Hriberski.

Treći dan proslave Dana grada Svete Nedelje obilježio je između ostalog kulturni program. Nastupili su članovi Zajednice kulturno-umjetničkih udruga grada Svete Nedelje. Pod vodstvom Miroslava Hriberskog što znaju su pokazali muzika,plesači i pjevači kulturno-umjetničkog društva ˝Strmec˝. Otpjevali su i otplesali dio izvornog folklora Svete Nedelje.

Posebni gosti proslave bili su Hrvati iz Mađarske. Hrvatski Mađari i zbor ˝Đurđice˝ prošle su godine ugostili Strmčane u Szombathelyu. Ove godine Strmčani su uzvratili poziv i doveli ih u Svetu Nedelju da s njima proslave Dan grada. Zbor ˝Đurđice˝ pod vodstvom Eve Serdahelji Stefanich ponosno je na radost svih posjetitelja otpjevao pjesme na hrvatskom jeziku. Prisutne su oduševili izvedbama, te su sa zborom neki i glasno zapjevali. Kulturni program na trgu A. Starčevića zatvorili su zbor ˝Đurđice˝ i KUD ˝Strmec˝ pjesmom Kad budu cvale djurdjice. Slavonske lole koje su proslavu Dana grada nastavile dugo u noć oduševile su Hrvate iz Mađarske. Neki od njih po prvi su puta imali priliku čuti tamburaše, koji inače slušaju preko radija ili interneta, uživo.

Proslava Dana grada završena je u nedjelju blagdanom Presvetog Trojstva. Svečana misa održana je u Župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Pjesmom i narodnom nošnjama misno slavlje uveličali su zbor ˝Đurđice˝ i članovi KUD-a ˝Strmec˝.

Druženje s prijateljima iz Mađarske nastavljeno je na svečanom ručku. Dogradonačelnici grada Svete Nedelje Ivica Pavlić i Dragutin Vinovrški Pentek prisustvovali su druženju, kao i župnici župa u Svetoj Nedelji Dragutin Bubnjar, Božidar Cindori i Odilon Singbo. Hrvati iz Mađarske sa Strmčnima su se rastali uz pjesmu i veselje jer ponovno će se vidjeti uskoro u Mađarskoj na proslavi Hrvatskog dana u Szombathelyu u srpnju.

Kulturno-umjetničko društvo ˝Strmec˝ zahvaljuje čelnicima grada Svete Nedelje, turističkoj zajednici grada Svete Nedelje, župniku župe Presvetog Trojstva Dragutinu Bubnjaru, prijateljima iz Podsuseda, te svima koji su na bilo koji način omogućili ovo prekrasno druženje u Svetoj Nedelji.

Dječji zbor " Strmečki mališani " nastupio je 28.svibnja 2011. godine na " Maloj špici " u Centru Kaptol. Bio je ovo već drugi nastup " Strmečkih mališana " na ovoj manifestaciji koja se održava već nekoliko godina. Nastupili su u dva dijela, na samom početku programa kad su ujedno i otvorili " Malu špicu ", te na kraju programa. Predstavili su se s nekoliko dječjih pjesama: Mačka i glasovir - solistica Lorena Kušer, Smiješna rima - solistice Lucija Vlašić, Paula Cepak i Nikolina Valek, Cvrčak i žabe, Maestro muzika, Pjesma majci - solistica Anja Arambašić i Cura ze Strmca - solistica Ivana Arambašić.

Glazbu za sve pjesme napisao je profesor Miroslav Hriberski, kao i tekst za pjesme Cura ze Strmca i Pjesma majci. Koreografije za sve pjesme, osmislila i uvježbala je njihova voditeljica, Ivana Petravić.

U nedjelju 29. svibnja na jezeru Orešje u Svetoj Nedelji stara vremena su se vratila. Treću godinu zaredom održan je gastro-etno i glazbeni festival Dragi naš kaj. Improvizirana stara seoska ˝dvorišća˝ ugostila su brojne posjetitelje ove manifestacije koji su uživali u starim jelima, odličnoj glazbi, ali i radu. Naime mogli su iskusiti život kakav se nekad živio. Kosili su djetelinu kosama, prali rublje u koritu, hranili domaće životinje, iskusili su i kako čehati perje, ali i cvrnje pravih domaćih čvaraka.

Ponudu su obogatila i kulturno-umjetnička društva grada Svete Nedelje, tako i KUD ˝Strmec˝. Improvizirana kuća s kuhinjom i spavaćom sobom uređena u duhu starih vremena bila je prepuna veselja i dragih ljudi koji su znatiželjno razgledavali kako su njihove bake i djedovi živjeli. Marljive žene KUD-a ˝Strmec˝ obučene u rubaču i fertun (nekad radnu odjeću) pokazale su kako se radi na tkalnici, kako se peče kruh i cvrnju čvarci. Muzika KUD-a ˝Strmec˝ cijelog je popodneva uveseljavala posjetitelje Strmećke hiže poznatim narodnim pjesmama.

Glazbeni dio festivala Dragi naš kaj vodili su poznati veseljaci Vid Balog, Davor Dretar Drele i Davorka Kuhar - Barica. Poznati izvođači Ivica Pepelko, Kavaliri, ženski vokalni sastav Kušlec, samoborski Respect i ostali večer su ispunili odličnom kajkavskom pjesmom. Unatoč zvučnim imenima, još zasad, nepoznat tamburaški sastav Zlatni zvuci ipak je dobio najveće ovacije domaće publike. Naime braća Domagoj i Tomislav Mihović, članovi KUD-a ˝Strmec˝, su članovi tog sastava, a njihovi Strmčani su gromoglasno popratili njihov nastup.

Dragi naš kaj prikazao je starinsku ponudu Svete Nedelje i susjednih gradova. Naime ove godine gastro-etno ponudu na jezeru u Orešju obogatili su gosti iz Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Kumrovca, Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. U bogatoj ponudi mogli su se razgledati i stari traktori kojima su se nekad orale naše njive i poneki stari bicikl, jer ipak prije se na fešte išlo na dva kotača. Najmlađi su isprobali stare igre poput skakanja u vreći, teranje felge, povlačenje užeta, ali su isprobali i kako je to voditi tele na pašu.

I ove je godine Dragi naš kaj uspio zabaviti brojne posjetitelje, ali i educirati ih o nekadašnjem načinu života i običajima, te je zasigurno već postao priredba od šireg regionalnog značaja.