|
KUD ˝Strmec˝ s ponosom predstavlja grad Sveta Nedelja u svojem cjelokupnom djelovanju. Strmec se nalazi na pola puta između Zagreba i Slovenije. Taj ravničarski kraj u davninama je bio isključivo poljoprivredno područje, gdje su ljudi uzgajali lan i konoplju, a oni su,sve do kraja 19. stoljeća, bili osnovni materijali za izradu muške i ženske narodne nošnje. U 20. stoljeću počinje se kupovati pamuk i koristiti kao potka u izradi nošnje, dok se lan i konoplja zadržavaju kao osnova u platnu. Djelovi muške nošnje svetonedeljskog kraja su gaće, rubača, remen i škrlak (šešir). Sastavni dio ženske narodne nošnje čine oplećek, rubača (celaća), fertun, podsuknja, pas, panklini (traka) i rubec..
Ženska narodna nošnja
Oplećek je bluza sastavljena od prednjeg dužeg i stražnjeg kraćeg stana s dugačkim rukavima. Rukavi su u zapešću naborani i stegnuti ošvicom.
Rubača je suknja sašivena prslukom.
Prsluk je modrec krojen u trapezoidnom obliku malim trokutastik izrezom na leđima i s naramenicama spojenim koncima.
Modrec je s prednje strane jako izrezan,a po sredini otvoren.
Suknja je rubača i sastoji se od prednje ravne pole i zadnjih dviju sitno nabranih. prednja pola je u gornjem dijelu otvorena.
Fertun je pregača izrađena od dvije pole na struku, sitno nabarne i uhvaćene ošvicom na koju se nastavljaju trakovi.
Podsuknja se oblači ispod rubače radi ljepšeg izgleda djevojaka, dok se pas veže kao posljednji na rubaču i fertun.
U stara vremena žene su se od djevojaka razlikovale u načinu vezivanja kose, tj. udane žene su bile obavezne nositi rubec i njime prekrivati svoju kosu, dok su djevojke, tek buduće mlade i djevojčice imale uredno ispletene pletenice vezane crvenim panklinom.
Muška narodna nošnja.
Gaće su dužine do gležnja s nogavicama iz dvije pole platna, a između njih je umetnut pačetvorinasti komad turo. Gornji rub je porubljen i kroz njega provučen gaćanak.
Rubača je košulja koja se nosi preko gaća.
Remenom ukrašenim bojama zastave (crvena, bijela i plava) su se opasavale rubače.
Osim remena jedini dodatak muškoj narodnoj nošnji bio je škrlak (šešir), ponekad obrubljen trobojnicom.
|